Home Blog Page 5

Rekordna nezaposlenost u Luksemburgu

0
Rekordna nezaposlenost u Luksemburgu

Agencija za zapošljavanje Luksemburga (ADEM) objavila je prve podatke o nezaposlenosti za 2026. godinu, koji beleže istorijski visoke vrednosti. Prema zvaničnim podacima, broj rezidentnih tražilaca posla dostigao je 21.255 na dan 31. januara 2026., što predstavlja porast od 1.824 osobe, odnosno 9,4% u odnosu na januar 2025.

Visokokvalifikovani radnici najteže pogođeni

Posebno zabrinjava podatak da su najveći porast nezaposlenosti zabeležili upravo najkvalifikovaniji radnici – lica sa diplomom visokog obrazovanja, čiji je broj porastao za čak 15,9% na godišnjem nivou. Stopa nezaposlenosti, sezonski korigovana i izračunata od strane Statec-a, blago je porasla na 6,3%.

Posmatrano po starosnim grupama, povećanja su evidentna u svim kategorijama: radnici stariji od 45 godina beleže rast od 7,8%, oni između 30 i 44 godine – 11,3%, dok je kod mlađih radnika zabeležen porast od 8,9%.

Što se tiče traženih zanimanja, trend iz prethodnih meseci se nastavlja – najizraženiji porasti odnose se na oblasti sekretarijata i administrativne podrške, informacionih tehnologija i računovodstva.

Novi upisi stabilni, ali broj nezaposlenih stranaca raste

Broj novih registracija tražilaca posla ostao je relativno stabilan: u januaru 2026. upisano je 3.101 rezidenta, što je pad od svega 0,6% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, broj rezidentnih tražilaca koji primaju naknadu za potpunu nezaposlenost smanjio se za 31,6% na godišnjem nivou i iznosi 7.396 – podatak na koji su, kako navodi ADEM, uticale značajne promene u informatičkim sistemima agencije iz novembra 2025.

Kada je reč o nerezidentima, ADEM je evidentirala 4.061 tražioca posla, što je porast od 22,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od tog broja, oko 58% ima status lica u procesu spoljnog profesionalnog prekvalifikovanja i stoga je, pod istim uslovima kao i rezidenti, eligible za finansijsku podršku agencije. U januaru 2026. registrovano je 1.070 novih nerezidentnih tražilaca posla – porast od 28,3%.

Ponuda radnih mesta opada

Na strani poslodavaca, situacija je takođe zabrinjavajuća. U januaru 2026. kompanije su prijavile 3.383 slobodna radna mesta, što je 1,3% manje nego u istom mesecu prethodne godine. Ukupna ponuda dostupnih radnih mesta nastavlja da se smanjuje – trenutno ima 5.977 oglasa, što predstavlja pad od 8,7% u poređenju sa januarom 2025.

Ovi podaci ukazuju na pogoršanje situacije na luksemburškom tržištu rada s početka godine, uz istovremeno smanjenje broja slobodnih pozicija i porast broja nezaposlenih u gotovo svim kategorijama.

PROČITAJTE JOŠ:

Luksemburg ima jedne od najmlađih radnika u EU

0
Luksemburg ima jedne od najmlađih radnika u EU

Dok se Nemačka suočava sa sve starijim radnim stanovništvom — gde gotovo svaki četvrti zaposleni ima između 55 i 64 godine — Luksemburg se pozicionira kao jedna od retkih zemalja Evropske unije koja uspešno privlači i zadržava mladu radnu snagu. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, udeo starijih zaposlenih u Luksemburgu znatno je ispod evropskog proseka od 20,1 odsto, što ovu malu ali ekonomski moćnu zemlju svrstava u sam vrh EU po mladosti svog radnog kadra.

Luksemburg na mapi evropskog tržišta rada: Magnet za mlade stručnjake

Luksemburg je specifičan slučaj u evropskoj demografiji. Zemlja sa svega oko 680.000 stanovnika beleži jedan od najviših BDP-a per capita na svetu, a njena ekonomija u velikoj meri počiva na finansijskom sektoru, evropskim institucijama i rastućoj tehnološkoj industriji. Upravo ove grane privlače talentovane, visokoobrazovane profesionalce u tridesetim i četrdesetim godinama iz Belgije, Nemačke, Francuske, ali i sa Balkana.

Posebnost luksemburškog tržišta rada leži i u tzv. graničnim radnicima (fr. travailleurs frontaliers) — više od 200.000 zaposlenih svakodnevno prelazi granicu iz susednih zemalja da bi radilo u Luksemburgu. Ovaj priliv radnika, pretežno mlađih od 45 godina, dodatno pomlađuje strukturu radne snage i čini luksemburško tržište jednim od najdinamičnijih u Evropi.

Udeo zaposlenih (55–64 god.) u odabranim zemljama EU — 2024.

ZemljaUdeo 55–64 god.Starost vs. EU prosek
Nemačka24,0%▲ Najstarija
Italija23,0%▲ Iznad proseka
Bugarska22,3%▲ Iznad proseka
Prosek EU20,1%— Referentna vrednost
Luksemburg~14–15%▼ Mlado tržište rada
Malta10,8%▼ Najmlađa radna snaga
Irska~13%▼ Najmlađa medijana (39,4 god.)

Napomena: Podaci za Luksemburg su procenjeni na osnovu dostupnih podataka Eurostata. Precizne vrednosti za maltsku medijanu i ire su Eurostatove zvanične cifre.

Zašto Luksemburg privlači mladu radnu snagu? Pet ključnih razloga

1. Finansijski sektor kao pokretač zapošljavanja

Luksemburg je dom za više od 130 međunarodnih banaka i drugi je najveći centar investicionih fondova na svetu, odmah iza SAD. Ova grana privlači finansijske analitičare, pravnike i IT stručnjake, pretežno između 28 i 45 godina. Europska investiciona banka (EIB) i brojne agencije EU sa sedištem u Luksemburgu dodatno pojačavaju potražnju za mladim visokokvalifikovanim kadrovima.

2. Najviše plate u EU

Minimalna zarada u Luksemburgu iznosi oko 2.570 evra mesečno bruto — najviša u celoj Evropskoj uniji. Prosečna plata zaposlenih u finansijskom i IT sektoru kreće se između 5.000 i 9.000 evra mesečno, što je snažan magnet za mladu obrazovanu radnu snagu iz zemalja sa nižim prihodima, uključujući i Srbiju i ostale balkanske države.

3. Višejezičnost i internacionalna sredina

Sa tri zvanična jezika — luksemburškim, francuskim i nemačkim — i engleskim kao de facto jezikom biznisa, Luksemburg je jedna od najpristupačnijih zemalja za strane radnike. Internacionalna atmosfera privlači mlade profesionalce koji žele europsku karijeru bez jezičkih barijera.

4. Mladi iz celog sveta — ‘brain gain’ umesto ‘brain drain’

Dok Nemačka gubi mlade zbog odliva mozgova ka SAD i UK, Luksemburg beleži suprotan trend. Više od 47% zaposlenih u Luksemburgu su državljani stranih zemalja — jedan od najviših udela u EU. Ova demografska dinamika automatski pomlađuje ukupnu strukturu radne snage i čini je jednom od najmlađih u Evropi.

5. Startap ekosistem i digitalizacija

Luksemburg aktivno razvija tehnološki ekosistem kroz inicijativu Luxinnovation i posebne poreske olakšice za inovativna preduzeća. Sektor fintech, cybersecurity i svemirske tehnologije (zemlja je lider u rudarenju asteroida i svemirskom pravu) privlači mladu tehnološku elitu u potrazi za inovativnim poslovnim okruženjem.

Nemačka vs. Luksemburg: Dve suprotnosti u srcu Evrope

Kontrast između Nemačke i Luksemburga ilustruje kako demografska politika i ekonomska specijalizacija direktno oblikuju starost radne snage. U Nemačkoj, gde 24 odsto zaposlenih ima između 55 i 64 godine, OECD prognozira ozbiljan pritisak na penzioni sistem u narednih 40 godina. Zakonska granica penzionisanja već se postepeno podiže na 67 godina, a prosečna starost odlaska u penziju 2024. iznosila je 64,7 godina — za više od godinu i po dana više nego 2004.

Luksemburg, nasuprot tome, ne suočava se sa problemom starenja radne snage u istoj meri, upravo zahvaljujući kontinuiranom prilivu mladih radnika. Dok Nemačka mora da produžava radno vekove i reformiše penzioni sistem, Luksemburg ubira plodove svoje otvorene politike prema stranim radnicima i atraktivnosti za mladu, visokoproduktivnu radnu snagu.

“Uključivanje mladih radnika ne samo da osvežava radnu snagu, već i smanjuje pritisak na penzioni sistem, jer mlađi radnici svojim doprinosima finansiraju penzije starijih.”

— Analiza stručnjaka Eurostata za tržište rada EU, 2024.

Šanse za mlade iz Srbije: Luksemburg kao destinacija karijere

Za mlade stručnjake iz Srbije, koji razmišljaju o karijeri u inostranstvu, Luksemburg predstavlja jednu od najatraktivnijih destinacija u Evropi. Luksemburška vlada aktivno podstiče zapošljavanje visokokvalifikovanih radnika iz trećih zemalja, a zakonodavni okvir EU olakšava migracije i priznavanja diploma za one koji planiraju da uđu na luksemburško tržište rada iz perspektive Srbije kao kandidata za članstvo u EU.

Najtraženiji profili na luksemburškom tržištu rada uključuju: IT stručnjake i programere, finansijske analitičare i revizore, pravnike specijalizovane za EU pravo i regulativu, inženjere i naučnike u oblasti svemirskih i zelenih tehnologija, kao i zaposlene u logistici i međunarodnoj trgovini.

Luksemburg — mali gigant sa mladim licem

Dok se Nemačka bori sa demografskim starenjem i pritiskom na penzioni sistem, Luksemburg pokazuje da je moguće izgraditi dinamično, mlado tržište rada — čak i bez prirodnog demografskog rasta — kroz otvorenu politiku prema stranim radnicima, visoke zarade i ekonomsku specijalizaciju u sektorima budućnosti.

Podaci Eurostata za 2024. godinu potvrđuju da Luksemburg, zajedno sa Irskom i Maltom, predvodi EU po mladosti radnog kadra. Ova prednost nije slučajna — ona je rezultat decenija promišljene ekonomske i migracione politike, koja je od male vojvodine stvorila jednu od najkonkurentnijih ekonomija na svetu.

PROČITAJTE JOŠ:

Kuhinje Luksemburg – pločasti nameštaj po meri – savršeno rešenje za vaš prostor

0

Tražite nameštaj koji se savršeno uklapa u vaš dom ili poslovni prostor? Kuhinje LuxemburgTT Cuisines Luxembourg nudi 3D projektovanje i izradu pločastog nameštaja po meri, gde se funkcionalnost i estetika spajaju u jedno.

Od prve ideje do finalne montaže – mi brinemo o svakom detalju.
Radimo ugradne plakare, kuhinje, komode i kompletno opremanje poslovnih prostora, prilagođeno vašim željama i dimenzijama prostora.

Kuhinje Luxemburg koriste kvalitetne ploče, preciznu CNC obradu i vrhunski okov, kako bismo obezbedili dugotrajnost, moderan dizajn i optimalno iskorišćen prostor.
Biramo najbolje materijale i završne obrade, uz brzu izradu i povoljne cene.

Bilo da opremate stan, kuću, kancelariju ili lokal – dobićete praktičan, reprezentativan i estetski savršen ambijent.

TT Cuisines Luxembourg – SADA JOŠ VIŠE USLUGA!

Gradite, renovirate ili preuređujete prostor? Od sada na jednom mestu možete dobiti mnogo više!

  • Nameštaj po meri (kuhinje, plakari, komode, kancelarijski nameštaj)
  • Ugradnja parketa
  • Postavljanje laminata
  • Montaža sobnih vrata
  • Unutrašnji završni radovi

📍 Lokalno i regionalno tržište 📞 Kontaktirajte nas i zakažite konsultaciju

TT Cuisines Luxembourg – Vaša ideja, naša realizacija.

Kuhinje Luxemburg
TT Cuisines Luxembourg

📞 +352 691 229 140
✉️ ttcuisineslux@gmail.com
📍 26a An der breck
Erpeldange, Wiltz

TT C

U nedelju karneval u Schifflage

0
U nedelju karneval u Schifflage

Posle Diekirch-a prošle nedelje, red je došao na Schifflage da ugosti svoju čuvenu karnevalsku povorku. Jedna od najdugovečnijih karnevalskih povorki u Luksemburgu, koja se organizuje od 1988. godine, proći će ulicama Schifflage u nedeljnu, 22. februara, uz afterparty koji zatvara dan.

Karnevalska povorka kreće u nedeljnu, 22. februara u 15:00 sati sa raskrsnice ulica Rue des Fleurs i Rue Basse, prolazi kroz ulice Rue de l’Église, Rue Dicks, Rue de la Paix i Avenue de la Libération, a povratak na polaznu tačku očekuje se oko 17:30.

U kotežu će nastupiti 45 tačaka – 21 kola, 4 muzičke grupe i 20 pešačkih grupa.

Organizator događaja, udruženje Folklorama, svake godine okuplja sve više nacionalnih i međunarodnih učesnika iz Belgije, Nemačke i Francuske. Troškovi organizacije iznose između 20.000 i 25.000 evra, a finansiraju se prodajom ulaznica. Na sam dan festivala posetiocima se deli tona slatkiša, Crémant Bernard-Massard, pivo pivare Simon i razni pokloni.

Nakon povorke, od 17:00 do 21:00 u multifunkcionalnoj sali održava se afterparty uz DJ Raymonda Delavegu.

Praktične informacije:

Ulaznice koštaju 5 € u pretprodaji, odnosno 7 € na dan događaja.
Deca do 12 godina ulaze besplatno.

ZAJEDNIČKI PREVOZ – ponudite ili pronađite vožnju

0

Sve više ljudi koji žive i rade u Luksemburgu traže praktičan, ekonomičan i društveno odgovoran način putovanja ka državama regiona – Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Kosovu.

Upravo zato je sve popularnija stranica “ZAJEDNIČKI PREVOZ – COVOITURAGE – MITFAHREN”, gde se na jednom mestu okupljaju vozači i putnici s istim ciljem: da stignu do destinacije brže, jeftinije i u dobrom društvu.

Ova platforma funkcioniše jednostavno: vozači objavljuju rute i slobodna mesta u vozilu, dok putnici mogu kontaktirati i dogovoriti prevoz. Putovanje se deli, a s njim i troškovi – što znači da svi učesnici štede novac, dok istovremeno smanjuju broj automobila na putevima.

Ponuda i potražnja zajedničkog prevoza Iz Luksemburga za Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo…

prev

Sve to na jednom mestu na stranici ZAJEDNIČKI PREVOZ – COVOITURAGE – MITFAHREN.
Ne putujte sami! Uštedite tako što ćete povesti putnike na dužim putovanjima.

Deljenje prevoza (carpooling) nije samo praktično, već i ekološki odgovorno.

Manje vozila na putevima znači manje zagađenja i manji troškovi za sve učesnike. Pored toga, zajednička putovanja često postaju prilika za upoznavanje novih ljudi, deljenje iskustava i prijatnije sate provedene na putu.

💬 Cena vožnje dogovara se direktno između vozača i putnika, a sve je bazirano na fer učešću u troškovima goriva i putarine.

Stranica ZAJEDNIČKI PREVOZ – COVOITURAGE – MITFAHREN dostupna je na Facebooku, a sve više naših ljudi koristi je kako bi lakše stigli kući ili organizovali povratak u Luksemburg.

Deljenje prevoza je zajedničko putovanje sa vozačem koji prevozi putnika u zamenu za određeno učešće u troškovima. Iznos – cena vožnje dogovara se između vozača i putnika.

Priključite se grupi, iskoristite priliku da ponudite ili pronađete odgovarajući prevoz.

Putujte češće i povoljnije! ZAJEDNIČKI PREVOZ – COVOITURAGE – MITFAHREN

Big Bang Festival: Muzički karneval za sve generacije u Luksemburgu

0
Big Bang Festival: Muzički karneval za sve generacije u Luksemburgu

Opatija Neumünster u srcu luksemburškog kvarta Grund ovog vikenda postaje centar kreativnog zvučnog svemira. U nedelju, 22. februara, od 11 časova, vrata Neimënster otvaraju se za šestu po redu ediciju Big Bang Festivala – jedinstvenog muzičkog događaja posvećenog mladim ušima i svima koji su sačuvali dete u sebi.

Karneval zvukova i boja

Osmišljen kao slavlje inventivne muzike i zvučne umetnosti, Big Bang Festival porodicama nudi pravo putovanje kroz šareni auditivni svet – od iznenađujućih performansa i umetničkih otkrića do zaraznih ritmova. Konfete, boje i iznenađenja garantovani su sastojci ovog imerzivnog i kreativnog iskustva.

Ekskluzivna premijera Nikki Ninje

Poseban adut ovogodišnjeg izdanja je nastup Nikki Ninje, pravog orkestra u jednoj osobi, koji će publici otkriti ekskluzivne isečke sa svog novog albuma. Umetnik obećava uvid u kulise svog muzičkog laboratorija i nezaboravne trenutke koji će odjeknuti u ušima i srcima posetilaca.

Praktične informacije

  • 📅 Datum: 22. februar 2026.
  • 🕚 Vreme: od 11:00
  • 📍 Mesto: Neimënster, 28, rue Münster, Luxembourg-Grund
  • 🎟️ Ulaznice: 15 € (puna cena) / 9 € (povlašćena cena – deca, studenti do 26 godina, PMR)

Više informacija potražite na sajtu: bigbangfestival.eu

Luksemburg na listi zemalja sa najmanjim brojem turističkih noćenja
Foto: Radio Puls Luxembourg

PROČITAJTE JOŠ:

U Luksemburgu Ramazan počinje u sredu odlučila Shoura

0
U četvrtak, 19. februara počinje Ramazan

Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su da će sveti mesec Ramazan početi u sredu 18, februara 2026, prenosi Anadolija.

U saopštenju saudijskog kraljevskog dvora navodi se da je polumesec viđen u utorak uveče i da će post početi u sredu.

Katarski komitet za polumesec takođe je saopštio da će Ramazan početi u sredu nakon što je potvrđeno viđenje polumeseca.

Predsednička palata Ujedinjenih Arapskih Emirata dala je slično saopštenje. Ovu odluku podržala je Shoura iz Luksemburga i prenela obaveštenje na svom sajtu.

Muslimani u Turskoj, Omanu, Singapuru i Australiji, u regionu Zapadnog Balkana, počeće post u četvrtak nakon što su vlasti potvrdile početak svetog meseca na osnovu astronomskih proračuna.

Ramazan je deveti mesec islamskog lunarnog kalendara. Dok se neke zemlje oslanjaju na lokalna viđenja polumeseca, druge sve više koriste astronomske proračune da bi odredile početak meseca, posebno kada naučni podaci potvrđuju nemogućnost vizuelnog posmatranja.

Luksemburg na listi zemalja sa najmanjim brojem turističkih noćenja

0
Luksemburg na listi zemalja sa najmanjim brojem turističkih noćenja
Foto: Radio Puls Luxembourg

Dok milioni turista svake godine pune ulice Pariza, Rima i Barcelone, britanska kompanija Riviera Travel usmerila je pažnju na drugu stranu mape — na one evropske destinacije koje turisti gotovo zaobilaze. Rezultat je lista 10 zemalja sa najmanjim brojem turističkih noćenja na kontinentu, a tri mesta koja privlače posebnu pažnju srpskih putnika su Luksemburg (3. mesto), Crna Gora (5. mesto) i Srbija (10. mesto).

Prema najnovijim podacima, lista 10 evropskih zemalja sa najmanjim brojem turističkih noćenja izgleda ovako:

Analiza je uzela u obzir ukupan broj ostvarenih turističkih noćenja u svim evropskim zemljama i na osnovu toga formirala rang-listu najslabije posećenih:

RangZemljaNapomena
1LihtenštajnNajmanja posećena zemlja u Evropi
2Severna MakedonijaBogata istorija, skromna turistička infrastruktura
3🇱🇺 LuksemburgTreće mesto — mali gigant u srcu Evrope
4LetonijaBaltička zemlja sa bogatim kulturnim nasleđem
5Crna GoraJadransko more i planine na malom prostoru
6EstonijaDigitalno najrazvijenija zemlja EU
7AlbanijaJedna od najbrže rastućih turističkih destinacija
8LitvanijaVille moyenne: Vilnius kao skriveni dragulj Baltika
9MaltaIznenađenje liste — ostrvo bogato istorijom
10🇷🇸 SrbijaNa listi, ali sa rastućim turizmom iz godine u godinu



Iako je na trećem mestu ove liste, Luksemburg se ne ubraja među najmanje posećene zemlje Evrope – već među one sa manjim brojem noćenja u poređenju sa turističkim gigantima u okruženju.

    Trend „manje je više“ u turizmu

    Sve više putnika danas traži:

    • Autentična iskustva
    • Manje gužve
    • Povoljnije cene
    • Kontakt sa lokalnom kulturom

    Upravo zato zemlje sa ove liste postaju sve privlačnije. Manje poseta ne znači manje kvaliteta – naprotiv, često znači više prostora za istinsko istraživanje.

    Za one koji žele Evropu van razglednica i masovnog turizma, ove destinacije predstavljaju priliku da otkriju drugačije, mirnije i podjednako fascinantne strane kontinenta.

    Za sve koji su umorni od gužvi na Trevi fontani ili Ajfelovom tornju — ova lista je savršen vodič za sledeće putovanje.

    PROČITAJTE JOŠ:

    Nemačka produžava granične kontrole do septembra 2026.

    0
    Nemačka produžava granične kontrole do septembra 2026.

    Nemačka će nastaviti sa graničnim kontrolama na svim kopnenim granicama najmanje do septembra 2026, saopštilo je Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova u ponedeljak. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) zvanično je obavestio Evropsku komisiju o produženju patrola, i to na dodatnih šest meseci od 15. marta.

    Zašto se kontrole produžavaju?

    Portparol ministarstva izjavio je da su granične kontrole „i dalje neophodne iz razloga migracione i bezbednosne politike”. Dobrint je naglasio da su one „element reorganizacije migracione politike u Nemačkoj”.

    Kontrole su prvobitan uvedene u septembru 2024. i od tada su više puta produžavane. Prema Šengenskom zakoniku o granicama, svako produženje mora biti prijavljeno Evropskoj komisiji, a maksimalno traje šest meseci po prijavi.

    Istorijat – korak po korak do sveobuhvatnih kontrola

    Nemačka ima stacionarne kontrole na austrijskoj granici još od 2015. godine. U oktobru 2023, tadašnja ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (Nancy Faeser) uvela je kontrole i na granicama sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom. Od septembra 2024. savezna policija sprovodi kontrole i na granicama sa Danskom, Francuskom, Belgijom, Luksemburgom i Holandijom.

    Nakon stupanja na dužnost, Dobrint je naredio i vraćanje lica koja žele da zatraže azil u Nemačkoj direktno na granici. Izuzeci postoje za trudnice, maloletne osobe bez pratnje i bolesne osobe.

    Reakcije – Luksemburg i Zeleni protiv kontrola

    Luksemburški ministar unutrašnjih poslova Leon Gloden (Léon Gloden) jedan je od najglasnijih protivnika kontrola na granici sa Nemačkom. On smatra da postoji „jasan problem proporcionalnosti” i da kontrole zasnovane na unutrašnjepolitičkim razmatranjima nisu pravno dozvoljena prema Šengenskom zakoniku.

    Luksemburg je čak podneo žalbu EU zbog nastavljanja graničnih kontrola od strane Nemačke.

    Nemačka stranka Zelenih takođe poziva na ukidanje internih graničnih kontrola. Glasnogovornik za unutrašnju politiku Marcel Emmerich izjavio je da „produženje graničnih kontrola šteti Evropi, parališe policiju, opterećuje privredu i kroz praksu vraćanja na granici krši važeće pravo”.

    Šta je najavio kancelar Merc?

    U decembru 2025. kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) nagovestio je mogući kraj graničnih kontrola, međutim, aktuelna odluka ministarstva ide u suprotnom smeru.

    PROČITAJTE JOŠ:

    Ramazan za neke počeo 18. a za neke počinje 19. februara

    0
    U četvrtak, 19. februara počinje Ramazan

    Saudijska Arabija potvrdila je da je novi mesec Ramazana viđen u utorak uveče i da post počinje u sredu 18, febrara. Isti datum potvrdile su i verske vlasti Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Bahreina, Palestine, Sudana, Somalije, Džibutija i Luksemburga.

    U Iraku će i suniti i šiiti početi sa postom u sredu, a isto važi i za sunite u Libanu, prema saopštenju velikog muftije šeika Abdula Latifa Deriana. Jemenski Huti pokret takođe je najavio da Ramazan počinje u sredu na teritorijama pod njihovom kontrolom.

    S druge strane, Egipat će sveti mesec obeležiti u četvrtak, pošto novi mesec nije viđen u utorak uveče, saopštio je egipatski veliki muftija Nazir Ajad. Verske vlasti Jordana, Sirije, Indonezije, Pakistana, Irana, Tunisa, Alžira i Malezije takođe su potvrdile da Ramazan počinje u četvrtak.

    Turska, Oman, Singapur i Australija počeće sa postom u četvrtak, na osnovu astronomskih proračuna. Maroko i Mauritanija trebalo bi da potvrde datum posmatranjem Meseca u sredu uveče.

    Zalaskom sunca u sredu, 18. februara, nastupa mesec Ramazan kada će biti klanjana prva teravija, a prvi dan posta je u četvrtak, 19. februara a poslednji u četvrtak 19. marta.

    Za pripadnike Islamske veroispovesti Ramzan je mesec posta, mesec promene i mesec dobročinstva. Post traje od zore (sehur), do zalaska sunca (iftar).

    Ove godine (2026/1447) Ramazan ima 29 dana, počinje u četvrtak 19. februara a završava se u četvrtak 19. marta. Prvi dan Ramazanskog bajrama je petak, 20. mart 2026. Nešto više od dva meseca kasnije, uslediće i Kurban-bajram – u sredu, 27. maja 2026.

    Svake godine, Ramazan počinje 10 do 12 dana ranije jer je islamski kalendar zapravo lunarni hidžretski kalendar gde meseci imaju 29 ili 30 dana.

    Pošto je lunarna godina kraća od solarne za 11 dana, Ramazan će 2030. godine biti dva puta – prvi će početi 5. januara, a drugi 26. decembra.

    Post je stroga obaveza za svakog, kako se navodi, “punoletnog i zdravog muslimana i muslimanke”. Ramazanski post je najveća verska obaveza, pa ako se propusti na vreme ispostiti, obavezno je naknadno napostiti.

    Za vreme ramazana islamskim vernicima je od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), seksualni odnosi i pušenje duvana.

    Post kvare i laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled. Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uslov da vernik s time prestane čim se priseti da posti.

    Nakon obavljenog iftara, popije se kafa i džematlije odlaze na teravih-namaz (ramazanska molitva) u najbližu džamiju. Čak i oni koji rietko posećuju džamije, tokom ramazana uglavnom redovno idu na teravije.

    Post nije samo post od jela i pića, već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom i suosećajnošću.

    Deo ramazanske tradicije su pitaljke ili ramazanke, posebne lepinje koje pekari prave samo tokom Ramazana.

    Tokom ramazanskog posta, mogu se uzimati dva obroka večernji (iftar) i jutarnji (sehur) pa se i pitaljke peku tokom celog dana ili noći da budu tople. Pred pekarama tada su gužve jer na trpezi za iftar ili sehur pitaljke su obavezne.

    Koristi posta

    Post je vežba izdržljivosti, snage volje i vere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obvezu prema Bogu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući ispunjenje osnovnih ljudskih potreba za jelom i pićem. Post je sredstvo promovisanja solidarnosti sa onima koji žedne i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom. Smatra se da se uz post telo lakše očisti od nagomilanih štetnih stvari.

    Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno, postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mesecima i danima.

    „Ramazan mubarek“ i „ramazan karim“ su najčešći pozdravi koji se razmjenjuju u ovom periodu, a tako se izražavaju želje za blagoslovljenim i uspešnim mesecom ramazanom.

    Svim vernicima želimo da mubarek noći i dane provedu u ibadetu, zajedništvu i dobročinim delima.

    Ramazanska vaktija za područije Luksemburga za 2026. godinu:

    PROČITAJTE JOŠ:

    15,750FansLike
    3,059FollowersFollow
    2,500FollowersFollow
    322FollowersFollow
    331SubscribersSubscribe
    Luxembourg Province
    scattered clouds
    16.1 ° C
    16.1 °
    16.1 °
    42 %
    3.6kmh
    39 %
    Fri
    17 °
    Sat
    16 °
    Sun
    16 °
    Mon
    16 °
    Tue
    16 °
    - Advertisement -

    Latest article

    1. i 2. maja – 14-ti “Susreti dijaspore” u Luksemburgu

    0
    Već četrnaest godina zaredom, Zavičajni klub "Bihor" iz Rumelange-a okuplja Bihorce i sve prijatelje bihorske zajednice iz Luksemburga i šire na tradicionalnim Susretima dijaspore...
    Od 23. do 25. aprila iskoristite jedinstvenu ponudu u Autopolisu!

    Od 23. do 25. aprila iskoristite jedinstvenu ponudu u Autopolisu!

    0
    Autopolis priprema jedinstvenu aprilsku akciju u kojoj kupci imaju priliku da pronađu svoje novo vozilo uz izuzetno povoljne uslove. Tokom tri dana – od...
    Luksemburg među evropskim liderima po stresu i usamljenosti na radnom mestu

    Luksemburg među evropskim liderima po stresu i usamljenosti na radnom mestu

    0
    Više od dva od pet zaposlenih u Luksemburgu (43%) izjavilo je da su se osećali pod stresom „veći deo prethodnog dana", što ovu zemlju...