Home Blog Page 4

Sukob na Bliskom istoku uzdrmao tržište nafte i gasa

0
Sukob na Bliskom istoku uzdrmao tržište nafte i gasa

Peti dan eskalacije ratnih dejstava između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana već ima ozbiljne posledice po globalno energetsko tržište, uz rast cena nafte i prirodnog gasa koji podiže strah od šire ekonomske destabilizacije.

Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukob mogao dovesti do globalne energetske, ali i ekonomske krize, naročito ukoliko dođe do dugotrajnog prekida ključnih transportnih ruta na Bliskom istoku.

Ormuski moreuz u fokusu krize

Posebnu zabrinutost izaziva situacija u Ormuski moreuz, jednom od najvažnijih svetskih pomorskih prolaza za transport nafte i gasa. Iran je najavio da će gađati svaki brod koji pokuša da prođe ovim pravcem, nakon čega je plovidba praktično obustavljena.

Zatvaranje moreuza direktno ugrožava snabdevanje prirodnim gasom iz Katara, jednog od najvećih svetskih izvoznika tečnog prirodnog gasa (LNG). Alternativne rute i zamenski dobavljači, prema oceni analitičara, trenutno nisu lako dostupni u dovoljnim količinama da nadomeste potencijalni deficit.

Pad proizvodnje i obustava LNG postrojenja

Dodatni pritisak na tržište dolazi iz Iraka. Ova zemlja, jedan od vodećih članova OPEC, smanjila je dnevnu proizvodnju nafte za gotovo 1,5 miliona barela. Kao razlozi se navode ograničeni skladišni kapaciteti i otežan izvoz usled bezbednosnih rizika i poremećaja u transportu.

Istovremeno, katarska državna kompanija QatarEnergy obustavila je rad u pojedinim postrojenjima za preradu i izvoz tečnog prirodnog gasa, što dodatno komplikuje situaciju na globalnom tržištu energenata.

Rizik od lančanih ekonomskih posledica

Analitičari upozoravaju da bi produžena blokada ključnih energetskih tokova mogla izazvati lančane posledice – od daljeg rasta cena goriva i električne energije, preko povećanja inflacije, do usporavanja privrednog rasta u Evropi, Aziji i Sjedinjenim Državama.

Ukoliko se sukob ne stabilizuje u kratkom roku, globalna ekonomija mogla bi se suočiti sa novim talasom energetske neizvesnosti, sličnim onom iz prethodnih geopolitičkih kriza, ali sa potencijalno dubljim i dugotrajnijim efektima.

PROČITAJTE JOŠ

Dramatičan skok cena goriva u Luksemburgu: Dizel skuplji za više od 21 cent po litru

0
Dramatičan skok cena goriva u Luksemburgu: Dizel skuplji za više od 21 cent po litru

Vozače u Luksemburg od ponoći očekuje ozbiljan udar na kućni budžet. Ministarstvo ekonomije saopštilo je da od 5. marta 2026. na snagu stupaju nove, znatno više cene goriva, a najveći rast beleži dizel.

Dizel skače na 1,696 € po litru

Cena dizela (B7) biće 1,696 evra po litru, što je povećanje od čak 21,1 cent u odnosu na prethodnu cenu od 1,4496 evra.

To znači da će vozači za rezervoar od 50 litara morati da izdvoje oko 10,55 evra više nego do sada.

Benzin blago poskupeo

Nešto blaži rast beleži benzin SuperPlus 98 (E5), koji će od ponoći koštati 1,648 evra po litru, odnosno 3,1 cent više nego ranije.

Cena EuroSuper 95 (E10) iznosi 1,522 evra po litru.

Ogroman rast cene lož-ulja

Veliko poskupljenje pogađa i domaćinstva koja koriste lož-ulje (mazout). Cena mazuta (10 ppm S) porasla je za 22,3 centa i sada iznosi 1,145 evra po litru, dok je prethodna cena bila 0,922 evra.

To znači da je za punjenje rezervoara od 1.000 litara potrebno čak 223 evra više nego ranije.

Mazut (50 ppm S) košta 1,009 evra po litru.

Ostale cene energenata

  • LPG gorivo: 0,804 €/l
  • Propan (rinfuzno za domaćinstva): 0,852 €/l
  • Propan (boca): 2,459 €/kg
  • Butan (boca): 2,262 €/kg

Navedene cene predstavljaju maksimalne maloprodajne cene sa uračunatim PDV-om. Cena lož-ulja obračunava se na minimalnu količinu isporuke od 1.500 litara, dok je grafikon zasnovan na ponderisanom mesečnom proseku.

Najveći rast od početka rata u Ukrajini

Poslednji put ovako snažan rast cena na pumpama zabeležen je u martu 2022. godine, neposredno nakon početka rata u Ukrajina.

Dana 9. marta 2022. cena bezolovnog benzina 95 porasla je za 23,2 centa po litru, SuperPlus 98 za 16,7 centi, dok je dizel tada poskupeo za čak 38,4 centa po litru. Lož-ulje je takođe beležilo skok od 32,4 do 40 centi po litru, u zavisnosti od vrste.

Tada su se na benzinskim pumpama širom Luksemburga formirali dugi redovi vozila, jer su vozači pokušavali da natoče gorivo po starim cenama pre ponoći.

S obzirom na trenutni skok cena, slične scene mogle bi se ponoviti i ovog puta.

PROČITAJTE JOŠ:

Luxairov avion sleteo u Muskat dok 400 putnika i dalje čeka repatrijaciju

0
Vlada Luksemburga i Luxair nastavljaju da rade na organizovanju povratnih letova za sve blokirane putnike

Jedan Luxairov avion sleteo je u sredu na međunarodni aerodrom Muskat, prestonicu Omana, dok oko 400 putnika luksemburške nacionalne avio-kompanije i dalje ostaje blokirano na Bliskom istoku.

Prema podacima sajta Flightradar24, radi se o modelu Boejing 737-8C9 koji je poleteo iz egipatskog letovališta Hurgade nešto pre 9:30 sati i sleteo u Muskat malo posle 14:30 sati po lokalnom vremenu, odnosno u 11:30 sati po luksemburškom.

Luxair je saopštio da za sada neće davati dodatne komentare u vezi s ovim letom. Kompanija je u ponedeljak najavila da se „oko 388 putnika trenutno nalazi u Dubaiju”, dok situacija i dalje nije razrešena.


„Vlada razmatra sve opcije za repatrijaciju, uključujući i slanje dva aviona u južni Zaliv koji bi bili spremni za poletanje u roku od svega dva sata.”— Xavier Bettel, ministar spoljnih poslova Luksemburga


Ministar spoljnih poslova Luksemburga Xavier Bettel izjavio je u utorak pred Parlamentom da vlada razmatra sve opcije za repatrijaciju državljana, uključujući mogućnost slanja dva aviona u južni deo Zalivskog regiona. Avioni bi bili u pripravnosti i mogli bi da polete u roku od samo dva sata čim se otvori slobodan vremenski termin.

Luksemburški državljani registrovani na platformi LamA

🇦🇪 Ujedinjeni Arapski Emirati320+
🇴🇲 Oman29
🇸🇦 Saudijska Arabija19
🇶🇦 Katar16
🇮🇱 Izrael9
🇯🇴 Jordan4

Bettel je precizirao da se na platformi LamA — koja evidentira luksemburške državljane u inostranstvu — registrovalo više od 320 Luksemburžana koji se trenutno nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 29 u Omanu, 19 u Saudijskoj Arabiji, 16 u Kataru, 9 u Izraelu i 4 u Jordanu.

Situacija ostaje neizvesna dok Vlada Luksemburga i Luxair nastavljaju da rade na organizovanju povratnih letova za sve blokirane putnike.

PROČITAJTE JOŠ:

Promena sata: prelazak na letnje računanje vremena u noći 28/29. marta

0
Promena sata: prelazak na letnje računanje vremena u noći 28/29. marta
U noći između subote 28. i nedelje 29. marta 2026. u 02:00h — sat se pomera na 03:00h. © Radio Puls Portal / Ilustracija

Promena sata na letnje računanje vremena obavlja se svake godine poslednje nedelje u martu, prema ujednačenom kalendaru koji važi u svim državama članicama Evropske unije. Ove godine, prelazak pada u noć između subote 28. i nedelje 29. marta 2026. U tačno dva sata posle ponoći, sat se pomera unapred i postaje tri sata — što u praksi znači jedan sat kraćeg sna za sve koji su budni ili koji imaju ranu obavezu sledećeg jutra.

U noći 28/29. marta 2026, u 02:00 časa, kazaljke pomeramo unapred — biće 03:00. Gubimo jedan sat sna, ali dobijamo svetlije večeri sve do kraja oktobra.*

Pametni telefoni, računari i većina modernih elektronskih uređaja izvršiće korekciju automatski, zahvaljujući sinhronizaciji sa Internet Time servisima. Ipak, preporučuje se da proverite ručne satove, satove u automobilu, mikrotalasnim pećnicama i ostalim kućnim aparatima koji nemaju automatsko podešavanje.

Istorijat: Zbog čega je uveden dvokratni prelazak?

Ideja o sezonskom pomeranju sata pojavila se u Nemačkoj tokom Prvog svetskog rata (1916), a potom se proširila na Veliku Britaniju i Francusku (1917) kao mera uštede energije. Nakon Drugog svetskog rata praksa je bila napuštena, da bi je naftna kriza 1973–1974. ponovo oživela u velikom broju zemalja. Cilj je bio jednostavan: bolje uskladiti radne sate sa prirodnim dnevnim svetlom i smanjiti potrošnju električne energije za rasvetu. Od 1998. godine, Evropska unija je harmonizovala datume promene sata za sve svoje članice.

Ključne informacije — Promena sata 2026.

  • Datum prelaska na letnje vreme: nedelja, 29. mart 2026.
  • Tačno vreme: u 02:00h kazaljke se pomeraju na 03:00h
  • Letnje računanje vremena traje do: nedelje, 25. oktobra 2026.
  • Povratak na zimsko vreme: 25. oktobar 2026. u 03:00h → 02:00h
  • Važi u svim državama EU, Srbiji, Švajcarskoj, Bosni, Crnoj Gori…

Debata o ukidanju: Gde stojimo?

Pitanje trajnog ukidanja smenjivanja letnjih i zimskih sati već godinama zaokuplja pažnju evropskih institucija. Evropski parlament je u martu 2019. godine glasao za ukidanje ove prakse počev od 2021. Međutim, direktiva nije usvojena u Savetu EU — delom zbog komplikacija koje je donela pandemija kovida 19, a delom zbog neslaganja između država članica o tome koji bi sat — letnji ili zimski — trebalo zadržati kao stalni. Danas, više od sedam godina nakon parlamentarnog glasanja, promene sata se i dalje primenjuju dva puta godišnje, a izgledi za konačnu reformu ostaju neizvesni.

Istraživanja javnog mnjenja konstantno pokazuju visok stepen nezadovoljstva postojećim sistemom. Prema anketi sprovedenog u Francuskoj krajem 2025. godine, samo 16 odsto ispitanika podržava zadržavanje sadašnje prakse, dok više od polovine navodi poremećaje sna u danima koji slede. Medicinski stručnjaci odavno upozoravaju na uticaj sezonskih promena na cirkadijalni ritam, posebno kod dece, starijih osoba i radnika koji rade u smenama.

Energetski efekti: Mit ili stvarnost?

Prvobitno opravdanje za promenu sata — ušteda električne energije — danas se dovodi u ozbiljnu sumnju. Rasveta čini svega deset do dvanaest odsto prosečne potrošnje domaćinstva, zahvaljujući masovnom prelasku na LED sijalice. Istovremeno, hladniji jutri u rano proleće dovode do povećane potrošnje grejanja, što može u potpunosti poništiti uštedu na rasveti. Prema nekim analizama, neto ušteda energije usled promene sata danas je zanemarljiva ili čak negativna.

Mišljenje čitalaca
Da li podržavate ukidanje promene sata?

Zbog rata u Iranu cene benzina mogu skočiti na više od 2 evra po litru

0

Najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku, u kojoj učestvuju Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države, već izaziva snažne potrese na globalnom energetskom tržištu, što bi u narednim danima moglo dovesti do rasta cena goriva i na benzinskim pumpama u Luksemburgu.

Cene nafte danas su zabeležile najveći rast u poslednje četiri godine, dok su referentni fjučersi prirodnog gasa u Evropi skočili i do 28 odsto, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i napada SAD i Izraela na Iran tokom vikenda. Na tržištu vlada strah od mogućeg zatvaranja Ormuskog moreuza između Irana i Omana, ključnog prolaza kroz koji se transportuje oko petina svetskog izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG).

Prema oceni stručnjaka iz Luksemburškog naftnog udruženja (GPL), tržište je za sada stabilno snabdeveno i ne postoje neposredni znaci fizičke nestašice energenata. Na globalno tržište je od 2025. godine plasirano dodatnih 2,5 miliona barela dnevno, što trenutno ublažava pritisak na ponudu.

Ipak, ključni problem predstavlja rast geopolitičkog rizika. Ukoliko napetosti potraju ili dođe do ozbiljnijih poremećaja pomorskih ruta, posebno u Ormuskom moreuzu kroz koji prolazi između 20 i 25 odsto svetske potrošnje nafte, očekuje se dalji rast cena energenata.

Stručnjaci upozoravaju da bi se aktuelni rast veleprodajnih cena mogao vrlo brzo preliti i na maloprodajne cene goriva u Luksemburgu. Viši troškovi transporta, osiguranja tankera i snabdevanja mogli bi direktno uticati na krajnje potrošače, ali i na industriju koja zavisi od gasa i petrohemijskih proizvoda.

Da li nam zbog toga preti energetski cenovni šok? Švajcarski mediji upozoravaju na potencijalni rast cena benzina.

Ako cena nafte zaista poraste na 100 dolara, moguće je da ćemo na pumpama videti cene benzina veće od dva evra po litru.

Ipak, neposredna nestašica nafte ili benzina se ne očekuje, jer su skladišta trenutno dobro popunjena. Dugoročno, međutim, mogli bi porasti i troškovi u supermarketima, pošto skuplji transport na duži rok znači i skuplje proizvode.

PROČITAJTE JOŠ:

Stotine hiljada putnika blokirano širom sveta

0
Stotine hiljada putnika blokirano širom sveta

Zatvaranje ključnih vazdušnih čvorišta na Bliskom istoku nakon američko-izraelskih udara na Iran izazvalo je haos bez presedana u međunarodnom vazdušnom saobraćaju. Otkazano je više od 7.000 letova u toku vikenda, a posredne posledice već se osećaju na globalnim finansijskim tržištima

Stotine hiljada putnika ostalo je blokirano na aerodromima širom planete nakon što su glavni bliskoistočni vazdušni koridori zatvoreni zbog eskalacije vojnih operacija. Aerodrom u Dubaiju, koji važi za najprometniji na svetu, bio je zatvoren treći dan zaredom, zajedno sa aerodromima u Abu Dabiju i Dohi.

Prema podacima platforme FlightAware, samo u toku vikenda otkazano je blizu 6.000 letova — skoro 2.800 u subotu i više od 3.150 u nedelju. Do ranog jutra u ponedeljak, broj otkazanih letova premašio je 1.200, a stručnjaci upozoravaju da će haos potrajati.

Avio-kompanije obustavljaju letove

Emirejts iz Dubaija, Etihad Ervejz iz Abu Dabija i Katar Ervejz otkazali su stotine letova. Kompanije Air India i brojni drugi prevoznici takođe su privremeno obustavili usluge na bliskoistočnim destinacijama.

Analitičar vazduhoplovne industrije Henri Hartevelt upozorio je da putnici trebaju biti spremni na nova kašnjenja i otkazivanja u narednim danima. Nema svetle tacke za putnike u ovom trenutku, kazao je Hartevelt, predsednik kompanije Atmosphere Research Group.

Prazno nebo iznad Bliskog istoka

Prema podacima sajta Flightradar24, vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, UAE i Katara ostao je gotovo potpuno prazan. Posledice krize osećaju se daleko van regiona — putnici su zatečeni na destinacijama od Balija do Frankfurta, dok su posade i piloti rasuti po celom svetu, što dodatno usložnjava organizaciju letova čak i kada vazdušni prostor bude ponovo otvoren.

Sukob se proširio i na Liban, gde je Izrael izvršio vazdušne napade nakon što je Hezbolah ispalio rakete, zatvorivši još jedan deo regionalnog vazdušnog prostora. Za imućnije putnike koji žele da napuste region jedina dostupna alternativa ostaje privatni avion. Prema rečima Amira Narana, izvršnog direktora brokerske kuće Vimana Prajvit, let privatnim avionom iz Rijada do Evrope može koštati i do 350.000 dolara.

Ekonomski udar: Akcije avio-kompanija u padu, nafta skoči za 13%

Finansijska tržišta odmah su reagovala na krizu. Akcije Japan Airlinesa pale su za 5,6%, Singapore Airlinesa za 4,5%, australijskog Kvantasa za 5,4%, a Kejti Pasifika za 2,9%. Cena Brent sirove nafte skočila je za 13% i dostigla 80 dolara po barelu, dok analitičari ne isključuju dostizanje nivoa od 100 dolara ukoliko se situacija produži.

Konsultant za avijaciju Bertran Grabovski naglasio je da će rast cena goriva biti ‘primarni kanal kroz koji ce se osecati posledice’ krize na globalnom tržištu vazdušnog prevoza. Pored putničke avijacije, pogođene su i ključne vazdušne teretne rute, koje prolaze kroz Zaliv.

Suženi koridori i novi rizici

Stručnjaci ističu da je istovremeno zatvaranje tri najveća tranzitna čvorišta u Zalivu bez presedana u modernoj avijaciji. Preostali letovi prinuđeni su da koriste alternativne rute, a situaciju komplikuje i to što su rute preko Irana i Iraka već bile pojačano korišćene otkako je rat u Ukrajini primorao avio-kompanije da zaobiđu Rusiju.

Ian Pečenik iz kompanije Flightradar24 upozorio je da sukobi između Pakistana i Avganistana stvaraju dodatni pritisak na preostale saobraćajne koridore. Dugorocni poremecaji su najveca briga za komercijalnu avijaciju, rekao je Pečenik.

Oko 300 građana Luksemburga nalazi se u regionu koji je pogođen krizom na Bliskom istoku. Do nedelje u 17:00 časova, 213 Luksemburžana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 13 u Saudijskoj Arabiji i 9 u Izraelu bilo je među onima koji su se registrovali na platformi LamA (Luksemburžani u inostranstvu). Oko 500 putnika Luxair-a zaglavljeno je trenutno na Bliskom istoku.

Luksemburški teretni prevoznik Cargolux obustavio je svoje letove za Bliski istok za sada do 9. marta 2026.

Avion iz Luksemburga za Dubai vraćen zbog sukoba na Bliskom istoku

0
Foto: Luxair
Foto: Luxair

Let LG9009 kompanije Luxair, koji je u subotu u 6:40 poleteo sa aerodroma Luxembourg Airport ka Dubai, bio je primoran da se vrati u Luksemburg zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Avion je promenio rutu dok je bio na putu ka preletu iznad Egipta, nakon čega je doneta odluka da se vrati, s obzirom na pogoršanu bezbednosnu situaciju u regionu.

„Zbog stalnih tenzija i bezbednosne situacije koja utiče na vazdušni prostor u regionu, Luxair je odlučio da se let LG9009 vrati u Luksemburg iz predostrožnosti“, saopštila je kompanija.

U avionu se nalazio 131 putnik.

Odluka je doneta nakon vazdušnih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, kao i uzvratnih iranskih udara, što je dovelo do zatvaranja i povećanog rizika u delu vazdušnog prostora Bliskog istoka.

PROČITAJTE JOŠ:

Amerika i Izrael udarili na Iran, Teheran gađa američke baze u Zalivu

0
Amerika i Izrael udarili na Iran, Teheran gađa američke baze u Zalivu

Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli su u subotu rano ujutro vazdušne napade na Iran, potvrdili su izraelski ministar odbrane Izrael Kac i dvojica američkih zvaničnika, prenosi CNN.

Prema navodima poluzvanične iranske novinske agencije Fars, tri snažne eksplozije čule su se u centru Teheran.

Izraelski ministar odbrane izjavio je da je Izrael pokrenuo „preventivni udar“ kako bi uklonio bezbednosne pretnje, naglašavajući da je u celoj zemlji proglašeno vanredno stanje.

„Država Izrael je pokrenula preventivni udar protiv Irana kako bi uklonila pretnje po Državu Izrael. Trenutno je vanredno stanje proglašeno u celoj zemlji“, rekao je Kac, prenosi The Times of Israel.

Istovremeno, izraelska vojska saopštila je da je izvela i talas vazdušnih napada na infrastrukturu Hezbolaha u južnom Libanu, uključujući tunelska okna i lokacije za lansiranje raketa.

Napad na Iran bio je koordinisan sa Sjedinjenim Američkim Državama, potvrdio je izraelski izvor za CNN. Prema dostupnim informacijama, meta udara bili su balistički raketni sistemi i lansirne platforme koje Izrael smatra ozbiljnom pretnjom po svoju bezbednost.

Američki zvaničnik potvrdio je i da su američki vojni udari na Iran u toku, objavio je The New York Times.

Iran uzvratio

Iran je nakon napada uzvratio udarima na američke baze u Zalivu, čime je dodatno podignut nivo tenzija u regionu.

Zbog eskalacije sukoba, više velikih međunarodnih aviokompanija otkazalo je letove ka pojedinim destinacijama na Bliskom istoku, navodeći bezbednosne razloge.

Situacija na terenu ostaje neizvesna, dok međunarodna zajednica poziva na uzdržanost i deeskalaciju.

U Luksemburgu svaki treći brak završava razvodom

0
U Luksemburgu svaki treći brak završava razvodom

U Luksemburgu je u 2025. godini na 100 sklopljenih brakova zabeleženo čak 66 razvoda, što ovu malu evropsku državu svrstava među svetske lidere po stopi razvoda. Ovaj podatak, koji se odnosi na takozvanu stopu razvoda, ukazuje na kontinuirani rast broja rastava u zemlji.

Reforma iz 2018. promenila pravila igre

Prema rečima advokata Marca Lentza, specijalizovanog za porodično pravo i razvod, ključni preokret dogodio se stupanjem na snagu reforme porodičnog prava 1. novembra 2018. godine.

„Ukinut je koncept krivice. Ranije su parovi morali ili da se sporazumno razvode, ili da jedni drugima pripisuju grešku poput prevare ili ozbiljnog sukoba. U praksi, to je mnoge zarobljavalo u braku”, objašnjava Lentz.

Nova legislativa uvela je razvod zbog nepopravljivog raspada bračnih odnosa, koji jedan od supružnika može pokrenuti jednostrano, bez potrebe za dokazivanjem krivice. Drugi supružnik ima pravo na tromesečni rok za razmišljanje – bilo u svrhu pomirenja, bilo radi pripreme za odlazak.

Deca – jedine prave žrtve razvoda

Advokat naglašava da u razvodu uvek najviše stradaju deca, bez obzira na uzrast. Pravosuđe u Luksemburgu funkcioniše po principu zajedničkog roditeljstva, pri čemu su oba roditelja zakonski obavezna da ključne odluke o deci donose zajedno – od školskog usmerenja do zdravstvene zaštite.

U slučajevima u kojima jedan roditelj opstruira saradnju, sudija može dodeliti isključivo roditeljsko pravo drugom roditelju.

Uzroci: od dolaska deteta do odrastanja

Lentz navodi dva najčešća okidača za razvod: dolazak prvog deteta, koji remeti ustaljenu dinamiku para i generiše stres, te period kada deca odrastu i postanu samostalnija, kada roditelji koji su godinama odlagali rastavu konačno preduzimaju taj korak.

PROČITAJTE JOŠ:

40% luksemburških radnika svakodnevno se vraća kući pod stresom

0
40% luksemburških radnika svakodnevno se vraća kući pod stresom

Platforma Moovijob.com, specijalizovana za povezivanje poslodavaca i tražilaca posla, objavila je rezultate ankete sprovedene putem društvenih mreža. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi u kojoj meri stres na radnom mestu utiče na privatni život zaposlenih.

Rezultati su zabrinjavajući: čak 40% luksemburških radnika svakodnevno se vraća kući opterećeno stresom sa posla, dok 27% to doživljava nekoliko puta mesečno, a 22% retko. Svega 11% ispitanika izjavilo je da se svaki dan vraća kući potpuno smireno.

Stres prati zaposlene i van radnog mesta

Prema analizi platforme, intenzitet profesionalnog stresa u velikoj meri zavisi od sektora, radne pozicije i sposobnosti upravljanja pritiskom. „Što su odgovornosti na poslu veće, to one teže da vas prate i kod kuće, posebno kada ih je teško kontrolisati”, navodi se u saopštenju. Loša atmosfera u kolektivu ili preterano zahtevni nadređeni dodatni su faktori koji otežavaju odvajanje od poslovnih briga.

Pet saveta za smanjenje stresa

Uz rezultate istraživanja, Moovijob.com ponudio je i praktične preporuke:

  1. Organizujte zadatke pre odlaska – Isplanirajte naredni dan pre nego što napustite kancelariju kako biste izbegli razmišljanje o poslu kod kuće.
  2. Hodajte – Nije potreban maraton; dovoljno je produžiti put do kuće za jednu stanicu u javnom prevozu kako biste raščistili misli.
  3. Iskoristite vreme prevoza – Muzika, podkasti, knjiga ili omiljene serije mogu poslužiti kao mentalni „dekompresor” između posla i doma.
  4. Promenite sredinu – Kupovina, sport ili odlazak u bioskop efikasni su načini za punjenje baterija.
  5. Isključite se digitalno – Ostavite laptop u torbi i izbegavajte pristup poslovnoj e-pošti sa privatnih uređaja.

Istraživanje je sprovedeno putem društvenih mreža platforme Moovijob.com.

PROČITAJTE JOŠ:

15,750FansLike
3,059FollowersFollow
2,500FollowersFollow
322FollowersFollow
331SubscribersSubscribe
Luxembourg Province
scattered clouds
16.1 ° C
16.1 °
16.1 °
42 %
3.6kmh
39 %
Fri
17 °
Sat
16 °
Sun
16 °
Mon
16 °
Tue
16 °
- Advertisement -

Latest article

1. i 2. maja – 14-ti “Susreti dijaspore” u Luksemburgu

0
Već četrnaest godina zaredom, Zavičajni klub "Bihor" iz Rumelange-a okuplja Bihorce i sve prijatelje bihorske zajednice iz Luksemburga i šire na tradicionalnim Susretima dijaspore...
Od 23. do 25. aprila iskoristite jedinstvenu ponudu u Autopolisu!

Od 23. do 25. aprila iskoristite jedinstvenu ponudu u Autopolisu!

0
Autopolis priprema jedinstvenu aprilsku akciju u kojoj kupci imaju priliku da pronađu svoje novo vozilo uz izuzetno povoljne uslove. Tokom tri dana – od...
Luksemburg među evropskim liderima po stresu i usamljenosti na radnom mestu

Luksemburg među evropskim liderima po stresu i usamljenosti na radnom mestu

0
Više od dva od pet zaposlenih u Luksemburgu (43%) izjavilo je da su se osećali pod stresom „veći deo prethodnog dana", što ovu zemlju...